Selasa, 28 Juni 2016

FRETILIN Kontinua Aprosima Meza PN Debate Lei Anti Korupsaun


Bancada Fretilin iha uma fukun Parlamentu Nasional sei esforsu nafatin atu avansa  projecto de lei anti korupsaun atu hetan lalais aprovasaun hosi PN antes mandatu nee remata, Projecto de lei nee iha instrumentu  balun nebee eficas duni mak hanesan,”Onus de Provas” (pembuktian terbalik), ida nee importante tebes tuir realidade Timor Leste nian, e bele mos fo vantagen boot ba autoridade justica sira atu fasilita diak liu tan sira nia servisu  investigasaun,  atu bele hetan provas ba alegasoens sira nebee hetan iha prosesu nian laran ba krime kuropsaun.  Atu hatene diak liu tan kona ba asunto nee, Tuir  mai intervista esklusivu ho Vice Chefe Bancada Fretilin Deputado Fransisco Miranda Branco.

 Oin sa Politika Fretilin nian atu Kombate Korupsaun iha Timor Leste?

Cmrd. Branco: Hau Hakarak konta  oituan istoria  ba kotuk  bainhira Fretilin kaer ukun nia preukupasaun  primeiru maka harii Provedoria Direitus Humanos de Justica (PDHJ),  ninian objektivu para estadu bele  harii praktica boa governasaun diak, boa gestaun finansas publika nebee diak iha ita nia estadu laran, tamba iha tempu nebaa papel PDHJ nian maka respeitu direitus humanos no pratika boa governasaun,e bele halo mos prevensaun ba pratika de korupsaun,ida nee mak politika Fretilin nian atu kombate korupsaun.
Iha tinan 2009 Aliansi Mayoria Parlamentar (AMP) forma instituisaun ida apropriadu ba luta kontra korupsaun entaun PDHJ haree liu deit ba  kestaun direitus humanos, boa governasaun, no boa administrasaun e kestaun korupsaun intrega ba area responsabilidade Komisaun Anti Korupsaun (KAK). Kuando AMP harii  fofoun Komisaun Anti Korupsaun, Pozisaun Fretilin nian kestiona katak la presiza tamba pais kiik hanesan Timor Leste ho populasaun 1 milaun deit ladun iha efisiensia para atu harii instituisaun bar-barak, maibe depois de tinan hitu liu tiha ita haree katak iha nesesidade tamba ho progresu nebee ita nia estadu iha ita mos bele konkorda katak tengki iha duni instituisaun nebee especial hodi toma konta ba area korupsaun nian importante tebes.  Tamba korupsaun mos bele ligadu ho krime organizadu, bele mos mai hosi pratica kontra lei.  Agora dadauk ita mos iha ona Polisia de investigasaun kriminal hodi kompleta instituisaun sira nee hodi kombate korupsaun,  tamba kestaun de korupsaun nee laos fasil atu bele hetan alegasaun ka provas.

Mosu Kritika hosi Sosiade Civil sira katak PN maka budu hela lei anti korupsaun iha gaveta laran,e laiha insiativa atu debate?

Cmrd. Branco: Projecto de lei anti korupsaun nee produtu Fretilin nian nebee hetan mos apoiu hosi bancada sira seluk, e desde tinan ida liu ba aprezenta ona ba iha meja Parlamentu iha momentu nebaa sei dirije hosi Presidente Parlamentu Nasional Vicente Guterres maibe nungka iha avansu, e foin lalais iha mudansa ba Presidente PN foun Aderito Hugo maka foin hatudu vontade hodi hatun ona ba komisaun eventual ida nebee forma hosi bancada parlamentar sira hodi analiza no estuda hodi loke audensia e halo pareser ida nunee bele aprezenta iha Plenaria hodi nunee bele hetan aprovasaun.

Bele esplika kontiudo fundamental projecto de lei anti korupsaun?

Cmrd. Branco: Projecto de lei nee iha instrumentu  balun nebee eficas duni mak hanesan,”Onus de Provas” (pembuktian terbalik), ami hanoin katak klauza ida nee  importante tebes tuir realidade Timor Leste nian,  tamba ita foin ukun an ita nia rekursu humanos mos sei limitadu tebes, tamba nee  fasilita ita nia rekursu humanos intrudos ba lei nia laran, instrumentu  ida  nebee bele ajuda sira atu bele prova alegasoens nebee hetan durante prosesu nia laran.  Hau  hanoin se klauza ida nee mak liu entaun ita tengki reforsa tan  ita nian instrumentu legal ida nee. Krime korupsaun nee la fasil atu hetan nia provas dala barak autores krime bele uza meius oin-oin hodi halakon provas, tamba nee ami hanoin katak tengki hatama duni onus de provas nee ba instrumentu legal para atu fasilita diak liu tan investigasaun, fasilita diak liu tan ita nia autor justice sira  atu bele hetan provas ba alegasoens sira nebee hetan iha prosesu nian laran ba krime kuropsaun.
Ida seluk tan maka kriminalizasaun de  konstrusaun civil/Fraude na Construcao   katak,  projecto ida harii tiha ona maibe la tuir obra ka BOQ nebee iha,  agora dadauk ho vakum lei nebee iha seidauk akontese mais se karik lei nee aprovadu duni maka  lei nee bele kriminaliza asaun sira hanesan nee,  e bele konsidera hanesan krime korupsaun, se ida nee mak realiza duni hau fiar katak ita bele kombate korupsaun iha ita nia rai. Kestaun fundamental lei anti kuropsaun nian nee maka Onus de Provas/pembuktian terbalik, se karik estadu Timor Leste bele ultrapasa situasaun ida nee maka hau hanoin bele fo vantagen  boot ba  estado liu-liu autoridade justica sira hanesan ministerio publiku, KAK, no tribunal tamba bele sente kman liu atu halo prosesu investigasaun ba alegasoens nebee iha, tamba  bele fasilita sira, e nia rasik mak mai prova kontra katak akuzasaun nee la los ita la presiza buka provas,  nia rasik mai halo declarasaun hodi kontra akuzasaun nebee iha.

Bainhira los mak Lei nee atu deskute?

Cmrd. Branco: Projecto de Lei anti korupsaun nee entrega ona ba komisaun A  hodi halo analiza, maibe bancada Fretilin sei fo hanoin nafatin atu lei nee bele avansa nafatin ba oin, e bele remata no hetan aprovasaun hosi Parlamentu Nasional e hetan mos promulgasaun hosi Presidente da Republika antes mandatu nee remata,  ida nee hanesan parte ida mos hosi komprimisiu Fretilin nian ba povu desde uluk kedas katak tengki iha boa governasaun diak, boa administracao diak e tengki kombante duni korupsaun iha ita nia rai laran.

Projecto de Lei anti korupsaun nee produtu Fretilin nian, iha esperanca  hetan aprovasaun hosi PN ka lae?

Cmrd. Branco: Hau sente ho postura foun politika Fretilin nian nee, ho entendementu  forca politika nebee iha ho ambiente nebee propisiu,  hodi dehan katak hamutuk ita bele, tengki tradus duni iha realidade katak ita tengki hamutuk  hodi kombate korupsaun iha ita nia rai laran, nunee  ita labele fo konsekuensia boot ba ita nia estadu tamba estadu investe osan barak nu fim osan nee la benefisia povu maibe benefisia deit ba ema ba grupo balun deit nee bele hamosu injustica social, tamba nee maka bancada Fretilin sei halo akompanhamentu ba situasaun nee to hetan aprovasaun hosi PN no promulgasaun hosi Presidente da Republika.

Oin sa  Deputado nia haree ba servisu KAK durante nee?

Cmrd. Branco: Tuir hau nia haree Politika KAK nian diak maibe la seriu  tamba KAK harii tiha ona iha tinan 7 nia laran  maibe  foin maka Sexto  governu konstituisional halo nia lei organika.  oin sa mak ita harii instituisaun ida ita la fo instrumentu ida ba nian, laiha lei ida propriadu ba nia kaer atu luta kontra korupsaun,o  e la fo estatuto organica  ida, liu tiha tinan 7 mak foin fo, nee hatudu momos katak  ita ladun seriu. Hakarak ka lakoi hau interpreta katak laiha seriedade politika, ita hakarak harii maibe la seriu atu halao, e ida nee hau bele dehan katak KAK hanesan amostra deit. Maibe ho evolusaun progresu ba oin nee ita tengki seriu duni hodi luta kontra korupsaun, tamba se lae korupsaun sei buras iha ita nia rai.

Oin sa Bancada Fretilin nian mensagen ba entidades hotu inklui povu tomak iha Timor Leste atu hamutuk kontra korupsaun?

Cmrd. Branco: Ita hotu tengki konsidera korupsaun nee hanesan virus ida nebee bele destroe estadu, destroe jerasaun, no bele destroe nasaun.  Ita bele iha instrumentu legal, ita bele iha  instituisaun sira nebee ita harii, maibe importante maka tengki iha seriadade politika e tengki hatudu duni iha pratica hodi halo prevensaun hodi kontra korupsaun. Sosiadade mos tengki kontribui, labele hein deit hosi instituisaun sira nebee estadu harii, tengki iha kontrola social. Liu hosi GOPAC ami harii ona rede ida hanesan instrumentu ida hamutuk  hodi kombante korupsaun, ami estabelese paseria ho universidade tomak iha TL, ho sosiadade civil sira, atu hili problema korupsaun nee henesan virus ida nebee hotu-hotu tengki fo liman ba malu hodi kontra korupsaun.    


Tidak ada komentar:

Posting Komentar